Emocionalna inteligencija - Ključ uspeha i ličnog zadovoljstva

Naomi Blog 2024-08-10

Otkrivamo šta je emocionalna inteligencija, zašto je važnija od IQ i kako je možete razvijati. Testovi i saveti za poboljšanje EQ.

Emocionalna inteligencija - Ključ uspeha i ličnog zadovoljstva

Dok je biti pametan do sada uglavnom značilo imati visok koeficijent inteligencije (IQ), današnja nauka zaključuje da društveno najuspešniji i lično najzadovoljniji pojedinci nisu oni što ih obeležava puki visoki broj racionalne inteligencije.

Šta je emocionalna inteligencija?

Potpuno ostvarenje sopstvene ličnosti pripada emocionalnoj inteligenciji - sposobnosti da se saoseća sa drugima, procenjuje, stvara dobri odnosi, bude privlačan, kao i drugim emocionalnim veštinama koje su presudne da se neko zaista uklopi u društvo i bude uspešan.

Mnogi izuzetno inteligentni ljudi se u životu jednostavno ne snađu. To može značiti da su im nedostajale veštine kao što su borbenost, samokontrola, istrajnost, samomotivacija, snalaženje u grupi, empatija.

Test emocionalne inteligencije

Za početak, probajte ovaj jednostavan test. Na svako pitanje odgovorite sa T (tačno) ili N (netačno):

  1. Ako me verbalno napadnu, obavezno se razljutim
  2. Dobro se nosim sa tuđim osećajima tuge, čak i mojih najbližih
  3. Ukoliko mi neko preti fizički, osećam ljutnju i strah
  4. Mogu se odlučiti da volim nekoga, a onda to i pokazujem
  5. Dobro podnosim tuđi gnev i mržnju
  6. Zbog nekih stvari se redovno brinem
  7. Ponekad i u nekim situacijama osećam stid
  8. Osećaji ljutnje neprestano mi se vraćaju zbog pojedinih situacija ili osoba
  9. Zbog nekih stvari iz moje prošlosti osećam stid
  10. Ponekad se osećam poniženo

Poželjni odgovori: 1-N, 2-T, 3-T, 4-T, 5-T, 6-N, 7-N, 8-N, 9-N, 10-N. Najvažnije je da budemo iskreni sa sobom i da shvatimo da možemo voljno uticati na naše emocionalne reakcije.

Zašto je EQ važniji od IQ?

Za razliku od intelektualne inteligencije koja se može razvijati u određenoj dobi i do određenih granica, emocionalna se može razvijati bez obzira na životnu dob. Svako može da nauči da komunicira i kontroliše emocije, da razvije osećaj empatije, da spozna sebe ako to želi i da posveti tome određenu pažnju.

Nije lako, ali se isplati. Iako nije romantično, za naše emocije je "kriva" izvesna žlezda - amigdala, koja živi i radi u našem mozgu. Ona je skladište svih naših zapamćenih emocija i zbog toga smo u stanju da nekad emotivno reagujemo i pre nego što smo zaista svesni situacije.

Kako funkcioniše amigdala?

Amigdala je nervno povezana sa mnogobrojnim moždanim centrima - pre svega neokorteksom, vizuelnim korteksom i talamusom. Obe žlezde sadrže mnogobrojne receptore i učestvuju u stvaranju neurotransmitera kao što su dopamin, serotonin, norepinefrin, epinefrin itd.

Nauka je u nekoj meri dokazala vezu između amigdale i emocija tako što one proizvedu emocionalni odgovor pre nego što kortički misleći centri u potpunosti registruju događaj.

Emocionalna inteligencija i zdravlje

Psiha i emotivna stabilnost su najbolji saveznici i u borbi sa vrlo teškim bolestima. Samo onaj ko uspe da sakupi svu pozitivnu energiju i savlada strah, osećanje očaja, izgubljenosti i panike može da pobedi i teške bolesti.

Istraživanja pokazala su da žene koje besne u tišini češće obolevaju od srčanih bolesti, depresije, gojaznosti pa čak i raka. Bes bi najzdravije bilo izraziti na racionalan način.

Kako razvijati emocionalnu inteligenciju kod dece?

Emocionalna inteligencija je urođena, ali na njoj mora da se radi kako bi se uspešno razvila. Roditelji treba da prepoznaju emocije kako bi decu naučili da ih kontrolišu.

Emocionalno osetljivo dete lakše će prepoznati nebezbedne, opasne i rizične situacije i reagovaće adekvatnije od ostalih vršnjaka. Decu možemo da naučimo da uvek imaju mogućnost izbora čak i kad ih preplave negativna osećanja.

Zaključak

Vladati sobom ne znači da treba potiskivati emocije, nego postizati ravnotežu kontrolom ekstremnih emocija. Potiskivanje unutrašnjih tenzija ili robovanje burnim reakcijama može dovesti do patoloških stanja kao što je depresija, anksioznost, nesavladivi napadi besa, panike.

Život se sastoji iz prijatnih i neprijatnih osećanja. Za duševno zdravlje važno je umeti održati meru. Umeće samosmirivanja je neophodna životna sposobnost i veština koju možemo i moramo da naučimo.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.